Related Papers
Daruvar u djelu Jána Čaploviča „Slavonija i dio Hrvatske“
2018 •
Manca Milovančev
»Skladno pripjevanje«: teatar, glazba i glazbeni teatar
1994 •
Ennio Stipčević
Ars Adriatica
Josip Vaništa kao „lažni Rimbaud”
Ivica Župan
The author confirms Zagreb’s proto-conceptual art group Gorgona as an anti-aesthetic and anti-painting association, which sought to initiate a revision of the existing art, desacralize artistic creation, and secularize the artwork and its message. Gorgona ventured into the domain of mental freedom with the aim of demystifying the very language of art. In the group’s manuscripts, the reality of the work of art comes forth charged and impressive as something independent and self-sufficient, free from the traditional, canonized, prescribed, and academicized customs of representative painting. Through a critical re-examination of the function of art and artistic language, Gorgona came to the insight that the convention of painting was inappropriate to the ethics of art. Painting – now perceived as an outdated and worn-out instrument of artistic expression – was to be minimized and in fact – conceptually – removed from the artistic context, although the group members engaged in painting ...
Radovi Instituta Za Povijest Umjetnosti
Opažanja uz rani portretni opus Jerolima Miše
2011 •
Ivana Mance
ARHE
Lajbnicova Ontologija Pomirenja
2016 •
Dragan Prole
U prvom delu rada autor interpretira Lajbnicovu fi lozofi ju kao pokušaj ponovnog obezbeđivanja naučnih prerogativa za prvu fi lozofi ju. Za razliku od Dekarta fi lozofske stranputice se kod njega ne mogu objašnjavati nekom transcendentnom, natprirodnom intervencijom (malin génie). Naprotiv, Lajbnic jednoznačno pokazuje da za naše greške u mišljenju nije odgovoran upliv natprirodnog nego prevelika bliskost onom prirodnom. U drugom delu, autor tvrdi da je promociju pomirenja kao središnje fi lozofske delatnosti Lajbnic proveo u delo polazeći od pretpostavke da su protivrečnosti rasute po fi lozofskoj tradiciji tek prividne. Svako partikularno stanovište može da zadobije svoje pravo važenje jedino ukoliko na izvestan način bude dovedeno u vezu sa ostalim stanovištima, uključujući i one koji mu izrekom oponiraju. Uspostavljanje takve veze Lajbnic poima kao pomirenje.
Anali Zavoda Za Povijesne Znanosti Hrvatske Akademije Znanosti I Umjetnosti U Dubrovniku
Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”
2011 •
Rina Kralj-Brassard
Derviš-pasha Bajezidagić and his work “Zubdetu’l Es’ar’’
2007 •
Adnan Kadric
In this short work we shall try, by using the autobiographical poetry of Dervis-pasha Bajazidagic, to point out on Dervis-pasha as a poet and Bosnian beglerbey. Further we will turn attention to one of Bajazidagic’s works, which is now unknown in bosnian-herzegovinia literary history. The work is entitled “Zubdetu’l-Es’ar’’ (manuscript: Topkapi Saray Muzesim Kpt. REVAN – No. 824), which was presented to the public by Karatay, in his Catalogue, wrongly attributed to Saddedin, while correction on this was given by Zehra Toska. She showed that it was instead, the work of Dervis-pasha Bajazidagic from town of Mostar, who was in 1582 at the time of writing this work, a scholar at the Court, and fifteen years later become a bosnian beglerbey.
Diacovensia
Perikopa o kamenu ugaonom i narodu Božjem – kraljevskom svećenstvu u Prvoj Petrovoj poslanici (1 Pt 2, 4-10)
2017 •
Vedran Pavlic
Prva Petrova poslanica u perikopi 1 Pt 2, 4-10, govoreći o Kristu, kamenu ugaonom, te o narodu Božjem, ovdje nazvanom kraljevskim svećenstvom, očituje specifičnu petrovsku ekleziološku sliku. Do ekleziološki relevantnih rezultata u ovom se radu došlo egzegetskom analizom koristeći se pritom tehnikom hermeneutike Staroga zavjeta u Novom zavjetu, egzegetskom analizom s kontekstualizacijom važnijih motiva prisutnih u perikopi i daljnjom egzegetskom i biblijsko-teološkom analizom oslonjenom na literaturu bibličara egzegeta koji su komentirali tu perikopu. Značajni motivi koji se nalaze u perikopi posjeduju ne samo novozavjetni kontekst s kristološkim ili ekleziološkim značenjem i implikacijama već imaju i svoju starozavjetnu pozadinu, kontekst i semantiku. Motiv kraljevskoga svećenstva koji u toj perikopi ukazuje na cijeli narod Božji, na kršćane vjernike, dakle na cijelu Ekklesiu, u događajima reformacije 16. stoljeća pogrješno se tumači (osobito redak 1 Pt 2, 9 perikope) dovodeći do t...
Филолог – часопис за језик, књижевност и културу
Realizacija deminutiva u prevodu „Ježeve kućice“ Branka Ćopića na engleski jezik
2015 •
Jasna Jurišić Roljić
Novija saznanja o kaštelu Konjščinja
2001 •
Krešimir Filipec
Godine 1998. zapoceta su arheoloska iskopavanja i radovi na sanaciji i revitalizaciji kastela Konjscine (Krapinsko-zagorska županija). Kastel Konjscina sagrađen je u mocvarnoj ravnici nedaleko od rijeke Krapine, jedinstvena je tlocrta i organizacije prostora. Pažljivo odabrana pozicija kastela u mocvarnom predjelu, na raskrižju putova govori o promisljenom i planiranom djelovanju svojih vlasnika, knezova Konjskih, oko 1500. godine, kad su izvedeni glavni radovi na njemu. To je bilo vrijeme kad su nove navalne taktike i oružje tražili nova rjesenja, izvedena na novi, renesansni nacin.
